Vodite li dovoljno dobru brigu o svojim zubima? Znate li da je higijena usne šupljine presudna za zdravlje naših zuba? Imate li sve svoje zube, ponegdje implantat ili protetski rad, morate odvojiti dovoljno vremena da očistite sve površine zuba i to svaki dan.

1. Perite zube 2 puta dnevno

Pranje zuba je obavezno ujutro i navečer. Znamo da ste ponekad umorni i da vam se ne da, ali četkanje zuba je najvažniji način da bi se održala dobra oralna higijena. Investirajte u električnu četkicu i budite sigurni da ste dovoljno pažnje posvetili dijelu zuba uz zubno meso.

2. Čistite međuzubne prostore zubnim koncem

Bilo bi najbolje kada biste koristili konac svaku večer. Ako baš ne možete, onda svakako svaku drugu večer. Važno je odstraniti ostatke hrane iz prostora među zubima, a pogotovo ako imate dentalne implantate. Imat ćete bolju oralnu higijenu i svjež dah.

3. Redovito mijenjajte četkice

Svaka 2 mjeseca bacite staru i kupite novu četkicu. Nebiste vjerovali što se sve otkrije na staroj četkici ako ju stavimo pod mikroskop.

4. Koristite vodicu za usta

Povremeno isperite usta vodicom za usta. Vodica ne može zamijeniti četkicu i zubni konac no može neutralizirati ostatke bakterija.

5. Izbjegavajte slatke napitke

Napici s puno šećera mogu naštetiti zubima ako odmah nakon konzumiranja ne operete zube. Šećer je hrana za bakterije u našim ustima i zato je dobro ograničiti unos slatkih napitaka.

6. Posjećujte stomatologa 2 puta godišnje

Redovite kontrole kod stomatologa i čišćenje zubnog kamenca je stvar brige o svojim zubima, zdravlju općenito i svom tijelu.

Pogrešna dijagnoza nas ponekad može koštati života, što je dobro poznato u medicine te su razvijene mnoge sofisticirane metode kako bi se greške u dijagnostici smanjile na minimum. Tako je i u stomatologiji gdje se upotrebom CBCT-a tj 3D rendgenske dijagnostike greške smanjuju na minimum te nam ova vrsta snimanja zuba i čeljusti omogućuje vidjeti strukture i pozicije koje prije nismo mogli vidjeti niti izmjeriti.

CBCT koristimo uvijek prije postavljanja implantata jer nam daje uvid u visinu, širinu i kvalitetu te gustoću kosti čime povećavamo predvidljivost dugoročnog funkcioniranja implantata. U ortodonciji možemo vidjeti impaktirane zube, izmjeriti širinu čeljusti, vidjeti širinu koštanog grebena te spriječiti da se zubi pomaknu u područje bez dovoljno kosti., možemo vidjeti zglobove i degenerativne promijene te mnoge druge stvari koje običnim rentgenskim snimanjem nismo mogli vidjeti.

Učenje o važnosti oralne higijene i redovitog odlaska stomatologu počinje već u ranoj dječjoj dobi. Priprema djece za prvi odlazak stomatologu za mnoge roditelje predstavlja zahtjevan zadatak.

Preporuka je da prvi posjet dijeteta stomatologu bude u drugoj godini života. Tada je važno samo da dijete upozna svog stomatologa i provede 15 minuta u ordinaciji uz igru i kratki razgovor o važnosti zdravih zubi. Ukoliko svoje dijete odvedete u ovoj dobi na prvi pregled preduhitrit ćete da dijete od prijatelja u vrtiću ili školi čuje negativne komentare i razvije nepotreban strah.

Kako bi Vam pomogli u pripremi Vašeg djeteta za prvi posjet stomatologu preporučujemo 5 knjiga koje bi trebali pročitati sa svojom djecom.

1. MOJI ZDRAVI ZUBI

Hlapić i Gita podučavaju čemu zubići služe, zašto ih nemamo kad se rodimo i kada počinjemo dobivati prve zubiće. Saznat ćete kojim nam redom rastu, što su to mliječni zubići i koliko dugo ih imamo, u kojoj dobi nam ispadnu ti mliječni zubići i počinju rasti trajni zubi te kako se zove pojedini trajni zub. Knjiga pokazuje i kada moramo potražiti pomoć zubnog liječnika – stomatologa.

2. KAKO JE ZUBIĆ MIŠIĆ UPOZNAO ZUBIĆ VILU

Ova čarobna priča zabavlja i istodobno poučava djecu o važnosti pranja zubi barem dva puta dnevno, a prekrasne ilustracije će izmamiti osmijeh na lica djece i roditelja te sa svakim novim čitanjem donositi nova otkrića. Ova je knjigica iznimno prikladna kako za ordinaciju tako i za vlastiti dom, a zasigurno će obradovati sve male pacijente.

3. LAV ZUBOSLAV

Jednostavna i zabavna slikovnica koja će vašem mališanu kroz igru i slikovne animacije koliko su zubi važni i kako za njih brinuti.

4. GRIC I GREC

Priča o jednom dječaku koji je rado jeo slatkiše i bombone, a nikako nije volio prati zube.

5. ZEKO VJEKO PERE ZUBE

– Glupo je prati zube! – kaže mali zeko Vjeko.

Ali onda mu prijateljica Lenka pokaže kako se peru zubi i rastjeruju vražići u zubima.

Vesela će pjesmica pomoći da svi zubi budu doista čisti. A kada dođu njegovi prijatelji, Vjeko će smisliti zanimljivu igru s vražićima.

Amalgamski ispuni obično se nazivaju ”crne” ili ”sive” plombe. Takvi ispuni dugo godina smatrali su se prihvatljim, neštetnim po zdravlje i dugotrajnim riješenjem. Mnogim znanstvenim istraživanjima posljednjih godina dokazalo se suprotno.

Amalgamske plombe sadrže smjesu žive i srebra te još nekoliko elemenata u manjim količinama. Udio žive u amalgamskoj plombi iznosi oko 50%. Toksičnost žive je neupitna. Istraživanja su dokazala da živa svojim isparavanje djeluje toksično na naš organizam. Živine pare ispuštaju se iz plombi prilikom žvakanja i pranja zubi i što je takvih plombi u ustima više, opasnost za imunološki sustav je potencijalno veća.
ISPOD CRNIH PLOMBI UGLAVNOM SE NALAZI KARIJES
Naime, amalgamske plombe tijekom vremena se ”troše”. To znači da plomba ne prilježe uz rub zuba nego odstoji od ruba zuba. Takav ispun omogučava naseljavanje bakterija i nastanak karijesa. Tada je obavezna zamjena ispuna. Pacijent ne mora osjećati nikakvu bol ili nelagodu prilikom nastanka karijesa ukoliko karijes ne dođe do živca. Međutim, odgađanjem zamjene takvog ispuna karijes će samo napredovati i nastajat će sve veći gubitak do tada zdravog zubnog tkiva.

Zato je jako važno odlaziti na redovite kontrole kod stomatologa i što prije zamijeniti svaki amalgamski ispun.

Drugi problem amalgamskih plombi je što su estetski neprihvatljive. Iako se koriste uglavnom za stražnje zube, pa su manje uočljive ipak ne ispunjavaju estetske standarde.

U današnjoj modernoj stomatologiji uglavnom je potpuno izbačena upotreba amalgama zbog svih navedenih razloga. Bijele ili kompozitne plombe danas u potpunosti zamjenjuju nekadašnje ”crne” plombe. Bijeli, kompozitni ispuni nemaju nikakvih štetnih učinaka na naše zdravlje i naš organizam. Uz to, udovoljavaju visokim estetskih standardima i najzahtjevnijim pacijentima.

Zar nije blistavo bijeli osmijeh nešto što svi želimo imati? S obzirom da živimo u vremenu u kojem je estetika izuzetno bitna, ljudi isprobavaju razne načine kojima mijenjaju vlastiti izgled. U većini slučajeva radi se o nepouzdanim metodama koje donose više štete nego koristi. Jedan od takvih slučajeva je izbjeljivanje zubi bez nadzora stomatologa. Zasigurno ste pročitali barem jedan članak kako zube možete izbijeliti receptima čiji su sastojci soda bikarbona, jabučni ocat, naranča, limunska kiselina itd. Ono što trebate znati da je dokazano da limunska kiselina i ostali navedeni sastojci djeluju abrazivno(nagrizajuće) na zubna tkiva te da se ne preporučuje njihova primjena u svrhu postizanja učinka izbjeljivanja. Osim što možete koristiti ”kućne recepte”, u trgovinama možete pronaći razne komercijalno dostupne proizvode (visokoabrazivne zubne paste) koji mogu pokazati minimalne promjene boje, a pri tome uzrokovati kronično oštećenje zubi koje dovodi do preosjetljivosti.
Kako bi svima omogućili blistav osmijeh, a time sačuvali oralno zdravlje, svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provela je razna istraživanja o izbjeljivanju zubi i time dokazala da je najpouzdaniji način izbjeljivanja u ordinaciji, tj. pod nadzorom stomatologa. Stoga vam preporučujemo, u koliko želite izbijeliti zube, da se konzultirate sa stomatologom koji će ovisno o uzroku i stupnju tamnjenja zubi izabrati najbolju metodu izbjeljivanja i time doprinijeti vašem izgledu bez loših ishoda za oralno zdravlje. Neke od metoda koje se koriste su izbjeljivanje udlagama ili zoom lampom. Kako bi vam pomogli u donošenju odluke o izbjeljivanju, napisat ćemo vam neke indikacije i kontraindikacije za izbjeljivanje zubi, a ostale detaljnije informacije možete pronaći na našoj stranici.

Indikacije za provođenje postupka izbjeljivanja su estetski zahtjevi pacijenta, vanjska i unutarnja obojenja zubi različite etiologije (npr. pušenje), obojenja uzrokovana starosnim promjenama, izbjeljivanje u sklopu restaurativne i protetske terapije i sl.

Kontraindikacije su površinska obojenja koja se lako odstranjuju profilaktičkim čišćenjem, preosjetljivost zubi druge etiologije, zubi s oštećenjima cakline i patološkim procesima, zubi s velikim i neodgovarajućim ispunima, trudnoća i dojenje, alergije na sastojke materijala za izbjeljivanje i djeca mlađa od 18 godina.

Koji je status puknutog prednjeg zuba?
Postoji nekoliko vrsta puknuća prednjeg zuba i svaka od njih zahtijeva različiti plan terapije te ima različitu prognozu i simptome.

Klimavi zub– jeste li znali da zub može imati ‘potres’? To je zapravo drugi naziv za klimavi zub uslijed traume. Često je praćen krvarenjem te laganom do umjerenom boli. Ako je vaš zub još uvijek čitav, no lagano se klima, možda mislite da ste dobro prošli, a realnost može biti sasvim drugačija. Postoji mogućnost da je došlo do puknuća korijena ili da je zub utisnut u čeljust što nikako nije moguće vidjeti bez rentgenske snimke. U Poliklinici ‘Dr. Zubović’ ovakve situacije uzimamo odmah,bez obzira na naše radno vrijeme ili popunjeni raspored i što je prije moguće postavljamo dijagnozu.

Puknuti zub– zub može puknuti samo malo, tek odlomljeni vrh ili puno kad se odlomi veći dio zubne krune. Tada ponekad dolazi do otvaranja pulpne komore te vidimo pomiješana bijela, tamna i crvena područja. Puknuće je praćeno različitom boli i željeti ćete posjetiti stomatologa što prije je moguće. Ukoliko se odmah ne tretiraju, puknuti zubi mogu dovesti do jake boli, infekcije i otekline.

Izbijeni zub– ako se zub izbije iz čeljusti doći će do jakog krvarenja. Kao i kod neke druge rane, treba ranu dobro stisnuti da se prekine krvarenje te krenuti na hitnu. Bilo bi dobro kada bi netko odmah potražio zub i stavio ga u mlijeko (ili slinu i vodu ako mlijeko nije dostupno). Nikako zub nemojte pokušavati očistiti ili strugati njegovu površinu. U slučaju izbijanja zuba, vrijeme je najbitniji faktor.

Hitno stanje – što očekivati kod zubara?

U većini slučajeva, stomatolog će vas prvo poslati na rentgensko snimanje da se odredi ozbiljnost situacije, a zatim će se napraviti privremeni i trajni plan terapije ovisno o stanju.

Svaka situacija je drugačija, a stomatolog će uvijek pokušati spasiti pacijentov vlastiti zub. Ako je došlo do puknuća zuba, vjerojatno će biti moguće splintirati tj povezati ga sa susjednim zubima da se stabilizira. Ako je došlo do izbijanja zuba, moguće je nekoliko scenarija, a stomatolog će uvijek pokušati vratiti pacijentov zub na mjesto. U svakom slučaju potrebne su redovite kontrole i praćenje zuba nakon traume. Ukoliko puknuti zub ne može biti spašen, doktor će s pacijentom razgovarati o mogućnostima privremene i trajne rehabilitacije koja uključuje postavljanje implantata, mosta ili nekog drugog protetskog riješenja.

Brzo potražite pomoć!
Zub se ne može oporaviti sam od sebe i zato je iznimno važno što prije doći do stomatologa. Ako se pravovremeno ne potraži pomoć može doći do infekcije i naposlijetku gubitak zuba koji je mogao biti spašen.

Naša Poliklinika je uvijek telefonski dostupna svim našim pacijentima te u bilo koje doba možemo dati savijet ili doći do ordinacije dijagnosticirati problem.

Bruksizam je ponavljano kretanje donje čeljusti pri kojem se razvijaju jake sile koje dovode do oštećenja zuba, mišića i/ili čeljusnih zglobova. Zapravo je riječ o nesvjesnom škripanju ili stiskanju zubi koje se najčešće događa noću, za vrijeme spavanja. Ako se takve kretnje pojavljuju danju, govorimo o bruksomaniji – dnevni bruksizam. Bruksizam je postao rastući problem modernog doba, a to je vjerojatno povezano s načinom života koji obiluje stresom.

ETIOLOGIJA (UZROČNI ČIMBENICI)
Uzroci bruksizma još uvijek nisu dovoljno razjašnjeni. Većina se ipak slaže da je etiologija multifaktorska (ovisi o više faktora). Psihički faktori su na vrhu ljestvice vjerojatnih uzročnika. Neki smatraju emocionalni stres kao glavni okidač u nastanku bruksizma. U prilog tome ide da su češće pogođeni neoženjeni te osobe visokog obrazovnog statusa. Uočena je i povezanost bruksizma s nekim tipovima ličnosti i vrstama ponašanja, npr. agresivni, željni uspjeha, priznanja, natjecateljski tip i sl. Važno je napomenuti provocirajući učinak alkohola, droge, duhana, malnutricije, poremećaja sna i kofeina. Osim psihičkih faktora, neprikladni kontakti između zubi dovode do bruksizma jer se mijenja položaj donje čeljusti i navode mišići na kretnje kojima stvaraju 3 puta veće sile horizontalnog smjera koje zubi ne podnose. Te kretnje iscrpljuju mišiće pa se pojavljuju simptomi zamora i boli.

KLINIČKA SLIKA I DIJAGNOZA
Promjene na zubima i simptomi koji su karakteristični za bruksizam su:

Prekomjerno trošenje zubnih tkiva (atricija – skraćeni zubi)
Povećana pokretljivost zubi
Gubitak vertikalne dimenzije ( smanjenje duljine donje trećine lica – područje ispod nosa)
Ojačani žvačni mišići
Glavobolja
Zamor i bol u žvačnim mišićima
Bolovi i zvukovi u čeljusnom zglobu (”škljocanje”)
TERAPIJA
Terapija bruksizma je kompleksna. Prvobitno treba odrediti uzrok nastanka, a zatim terapiju. Dvije osnovne stavke u terapiji bruksizma su kontrola stresa (uključuje promjene u stilu života i rada), te direktne terapeutske metode (korištenje udlaga, ortodontska i protetska terapija). Korištenje udlaga reducira negativne učinke na oralno zdravlje tako što položaj donje čeljusti mijenja iz nestabilnog u stabilni i smanjuje mišićnu aktivnost. Ortodontskom terapijom uspostavljamo kvalitetan položaj zubi, kontakt i zagriz pri čemu se uklanjaju ovakve kretnje. Protetskom terapijom uspostavljamo prihvatljive odnose zubi gornje i donje čeljusti, nadomještavamo oštećeno zubno tkivo i vraćamo lijep osmijeh.

Svakodnevno pacijenti dolaze u stomatološku ordinaciju zbog nepoželjnih promjena na zubima koje uglavnom definiraju kao karijes. Iako se u velikom broju slučajeva radi o karijesnim oštećenjima zuba, bitno je znati da svako oštećenje ne mora biti karijesnog podrijetla već se može raditi o nekarijesnim oštećenjima tvrdih zubnih tkiva.

Što su to nekarijesna oštećenja tvrdih zubnih tkiva?
Nekarijesna oštećenja tvrdih zubnih tkiva su promjene na zubima koje nisu posljedica djelovanja bakterija nego životnih navika ili bolesti. U ovu vrstu oštećenja spadaju abfrakcija, atricija, abrazija i erozija.

Abfrakcija je klinasto oštećenje u području vrata zuba nastala zbog savijanja zuba uzrokovanog prevelikim opterećenjem (neispravni ispuni/”plombe”, nefunkcionalni kontakt, izvađeni susjedni zub) i parafunkcijama (kretnje donje čeljusti bez konkretne svrhe) .

Abrazija je trošenje tvrdih zubnih tkiva nastalo djelovanjem neprirodnih i neobičnih posrednika koji se često unose u usta i u tijesnom su kontaktu sa zubima. Razlikujemo abraziju nastalu zbog pretjeranog četkanja zubi, korištenja jako abrazivnih zubnih pasta, grickanja sjemenki, pušenja lule, sviranja puhačkih instrumenata i sl.

Atricija je oštećenje tvrdih zubnih tkiva uzrokovan kontaktom zuba o zub. Atriciju kod odraslih osoba karakterizira trošenje tvrdih zubnih tkiva cijelog zubnog niza. Zubi su skraćeni i njihov međusobni kontakt je izmijenjen. To se često najbolje vidi na donjim prednjim zubima.

Erozija je gubitak zubnog tkiva nastao pod utjecajem kemijskih procesa. Zapravo se radi o ”otapanju” zuba zbog djelovanja unutarnjih(želučana kiselina) ili vanjskih (kisela hrana,piće i lijekovi) čimbenika. Želučana kiselina uzrokuje promjene na unutrašnjim plohama zuba. Kisela hrana, piće i lijekovi uzrokuju promjene na vanjskim plohama prednjih zubi, rijetko stražnjih zubi.

Terapija nekarijesnih oštećenja tvrdih zubnih tkiva
Cilj terapije je na vrijeme identificirati uzročnike i poduzeti sve vrste preventivnih mjera za pravovremeno zaustavljanje daljnje progresije oštećenja tvrdih zubnih tkiva. Na temelju ocjene težine kliničke slike pristupa se rekonstrukciji i zaštiti oštećenih površina zuba. Kod prolazne preosjetljivosti oštećena se površina može zaštiti dentinskim premazima za desenzibilizaciju (smanjenje osjeta boli). Kao privremeno rješenje koriste se restaurativni estetski materijali (”plombe”), a kao trajno rješenje fiksno-protetski nadomjesci ( npr. krunice).

Najvažniji zadatak koji imate kao dio makeover tima je da točno odredite što vam se na vašem osmijehu ne sviđa i kako biste ga željeli promijeniti, ostalo možete prepustiti stručnjacima. Prije prvog pregleda razmislite malo o sljedećem:

1. Što vam se sviđa, a što ne u vezi boje, oblika i razmaka vaših zubi?
2. Jeste li zadovoljni vidljivošću vaših zuba kada se smijete i kada su usnice opuštene?
3. Želite li savršeno postavljene zube i bijeli ‘Hollywoodski osmijeh’ ili vam se više sviđa prirodniji izgled zuba malo zagasitije boje i varijacija nijansi?
4. Želite li da se zubno meso vidi više ili manje od trenutne vidljivosti?

Jako je važno da sa sobom ponesete slike osmijeha koji vam se sviđaju te također onih koji vam se ne sviđaju, kao i vašeg osmijeha prijašnjih godina, ako je to ono što želite postići.

Sada je vrijeme početi stvarati osmijeh koji će vam omogućiti da se osjećate dobro koliko i izgledate.

Čudo kako ravni zubi mogu promijeniti osmijeh! Predivan osmijeh može povećati samopouzdanje i imati pozitivan učinak na socijalne i profesionalne mogućnosti.

Ortodontska terapija zapravo je originalni makeover osmijeha, a bit ćete sretni zbog činjenice da nikada niste previše stari za iskoristiti prednosti ortodoncije. Naravno, nije sve u izgledu. Pravilno poredani zubi pomažu kod pravilnog žvakanja i govora te se jednostavnije čiste , čime smanjujete rizik od karijesa i bolesti zubnog mesa. Nevjerojatna je činjenica da ortodoncijom potičemo prirodnu sposobnost našeg tijela da remodelira vlastito tkivo. Primjenom laganih kontinuiranih sila ortodontske naprave nježno remodeliraju kost i pomiču zube u bolju poziciju.

Slina je tekućina koju izlučuju tri para glavnih žlijezda u blizini čeljusti te mnogobrojne manje žlijezde, oko 600 njih, u usnama, obrazima, ustima i grlu.

U slini se nalaze protein, minerali, enzimi i antitijela koji igraju neke od vrlo značajnih funkcija:

čišćenje – slina otplavljuje ostatke hrane iz usta što smanjuje količinu šećera koji pomaže u stvaranju karijesa

zaštita i dezinfekcija – u slini se nalazi imunoglobulin A za kojeg kažemo da je prva linija obrane organizma protiv bakterija. Nadalje, u slini se nalazi laktoferin koji se također nalazi u suzama, a pomaže u borbi protiv bakterija. Lizozim se osim u slini nalazi u suzama i ostalim tekućinama, a sudjeluje u borbi protiv bakterija.

bufer – slina pomaže u regulaciji pH usne šupljine

remineralizacija – slina sadrži kalcij i fosfate te može obnoviti caklinu koja je oštećena kiselinama

probavljanje – slina podmazuje zalogaj što čini hranu lakšom za žvakati, a sadrži i enzim amilazu koji sudjeluje u razgradnji škroba

Kao krv, urin i ostale tkivne tekućine, slina sadrži molekule koje služe kao biološki marker pojedinih bolesti. Znanstvenici mogu prepoznati abnormalno stanje ako znaju koji tip ovih specijaliziranih molekula je povezan s određenom bolesti. Do sada su znanstvenici uspjeli identificirati četiri biomarkera u slini koji su pouzdani indikatori carcinoma usne šupljine te još četiri koji indiciraju karcinom gušterače.

U praktičnom smislu slina je jednostavnija i jeftinija za sakupljanje, ne gruša se kao krv te je s njom bolje rukovati, a osobe koje rukuju sa slinom nisu izložene riziku od bolesti koje se prenose krvlju. Potrebna su dodatna istraživanja, a vrlo je vjerojatno da će dijagnostika bolesti iz sline postati vrlo važna u budućnosti.

Ortodontska terapija može riješiti veliki broj problema koji postaju vidljivi oko sedme godine života, a uključuju obrnuti preklop, križni zagriz, duboki zagriz i otvoreni zagriz. Kod spomenutih situacija zubi gornje i donje čeljusti ne se zatvaraju u pravilnoj poziciji. Još možemo pridodati crowding (zbijenost), tj. situaciju kada nema dovoljno mjesta za smještaj svih zuba te spacing (rastresitost) kada je mjesta previše pa dolazi do pojave razmaka među zubima.
Za ispravljanje problema zagriza moramo pomicati zube što nije tako teško kao što se čini. Zubi nisu fiksirani u čeljusti, već su okruženi elastičnim vlaknima parodontnog ligamenta koji vrlo brzo odgovara na lagane sile prenesene na zub pomoću ortodontskog aparata.
Pravilnom ortodontskom terapijom možemo lako popraviti zagriz i očuvati vaše zube.