Trebam li promijeniti "crnu" plombu iako me zub ne boli ?

Stomatologija - crna plomba

Amalgamski ispuni obično se nazivaju ”crne” ili ”sive” plombe. Takvi ispuni dugo godina smatrali su se prihvatljim, neštetnim po zdravlje i dugotrajnim riješenjem. Mnogim znanstvenim istraživanjima posljednjih godina dokazalo se suprotno.

Amalgamske plombe sadrže smjesu žive i srebra te još nekoliko elemenata u manjim količinama. Udio žive u amalgamskoj plombi iznosi oko 50%. Toksičnost žive je neupitna. Istraživanja su dokazala da živa svojim isparavanje djeluje toksično na naš organizam. Živine pare ispuštaju se iz plombi prilikom žvakanja i pranja zubi i što je takvih plombi u ustima više, opasnost za imunološki sustav je potencijalno veća.

ISPOD CRNIH PLOMBI UGLAVNOM SE NALAZI KARIJES

Naime, amalgamske plombe tijekom vremena se ”troše”. To znači da plomba ne prilježe uz rub zuba nego odstoji od ruba zuba. Takav ispun omogučava naseljavanje bakterija i nastanak karijesa. Tada je obavezna zamjena ispuna. Pacijent ne mora osjećati nikakvu bol ili nelagodu prilikom nastanka karijesa ukoliko karijes ne dođe do živca. Međutim, odgađanjem zamjene takvog ispuna karijes će samo napredovati i nastajat će sve veći gubitak do tada zdravog zubnog tkiva.

Zato je jako važno odlaziti na redovite kontrole kod stomatologa i što prije zamijeniti svaki amalgamski ispun.

Drugi problem amalgamskih plombi je što su estetski neprihvatljive. Iako se koriste uglavnom za stražnje zube, pa su manje uočljive ipak ne ispunjavaju estetske standarde.

U današnjoj modernoj stomatologiji uglavnom je potpuno izbačena upotreba amalgama zbog svih navedenih razloga. Bijele ili kompozitne plombe danas u potpunosti zamjenjuju nekadašnje ”crne” plombe. Bijeli, kompozitni ispuni nemaju nikakvih štetnih učinaka na naše zdravlje i naš organizam. Uz to, udovoljavaju visokim estetskih standardima i najzahtjevnijim pacijentima.

4 osnovne stvari koje morate znati o parodontitisu

Postoje bolesti koje ne uzrokuju bol i nelagodu te zbog toga ostaju zanemarene i netretirane. Jedna od takvih bolesti je parodontitis tj upala potpornog zubnog tkiva. Postoje bolesti koje ne uzrokuju bol i nelagodu te zbog toga ostaju zanemarene i netretirane. Jedna od takvih bolesti je parodontitis tj upala potpornog zubnog tkiva. 

Rani dječji karijes

Rani dječji karijes (tzv. karijes bočice) označava pojavu karijesa koji se javlja od otprilike 6.mj. pa do 3. god. djetetova života.

Kada je pravo vrijeme za posjet ortodontu?

Svaki ortodont će vam reći da je idealno vrijeme za posjet ortodontu dob od 7-8 godina. To nije zato da bi se djetetu odmah stavio aparatić za zube i započela ortodontska terapije već da se započne praćenje razvoja čeljusti i zuba.

Što za vas znači multidisciplinarna suradnja stručnjaka u stomatologiji?

Današnja stomatologija ne može se usporediti sa stomatologijom od prije 10 godina, a u slijedećih 10 godina uslijedit će daljnji napredak i razvoj, u kojem će izrazito važna biti digitalizacija.

Kako vam možemo pomoći poboljšati samopouzdanje?

Često su samouvjereni ljudi oni kojima se divimo i koji nas mogu inspirirati. Oni su ti koji se suprotstavljaju preprekama uzdignute glave i voljni su riskirati.

Problemi sa zagrizom i kako ih ispraviti

Ortodontska terapija može riješiti veliki broj problema koji postaju vidljivi oko sedme godine života, a uključuju obrnuti preklop, križni zagriz, duboki zagriz i otvoreni zagriz

Dijagnosticiranje bolesti putem sline

Slina je tekućina koju izlučuju tri para glavnih žlijezda u blizini čeljusti te mnogobrojne manje žlijezde, oko 600 njih, u usnama, obrazima, ustima i grlu.

Ortodontska terapija

Čudo kako ravni zubi mogu promijeniti osmijeh! Predivan osmijeh može povećati samopouzdanje i imati pozitivan učinak na socijalne i profesionalne mogućnosti.

Vaš smile makeover

Najvažniji zadatak koji imate kao dio makeover tima je da točno odredite što vam se na vašem osmijehu ne sviđa i kako biste ga željeli promijeniti, ostalo možete prepustiti stručnjacima.

Što je to na mom zubu, a nije karijes ?

Svakodnevno pacijenti dolaze u stomatološku ordinaciju zbog nepoželjnih promjena na zubima koje uglavnom definiraju kao karijes.

Bruksizam i kako ga se riješiti

Bruksizam je ponavljano kretanje donje čeljusti pri kojem se razvijaju jake sile koje dovode do oštećenja zuba, mišića i/ili čeljusnih zglobova.

Puknuo mi je zub ? Što sad ?

Postoji nekoliko vrsta puknuća prednjeg zuba i svaka od njih zahtijeva različiti plan terapije te ima različitu prognozu i simptome.

Samostalno izbjeljivanje zubi kod kuće, bez nadzora stomatologa ?

S obzirom da živimo u vremenu u kojem je estetika izuzetno bitna, ljudi isprobavaju razne načine kojima mijenjaju vlastiti izgled. U većini slučajeva radi se o nepouzdanim metodama koje donose više štete nego koristi.

Naša preporuka: 5 knjiga o zubić vili koje bist trebali pročitati sa svojom djecom

Učenje o važnosti oralne higijene i redovitog odlaska stomatologu počinje već u ranoj dječjoj dobi. Priprema djece za prvi odlazak stomatologu za mnoge roditelje predstavlja zahtjevan zadatak.

6 savjeta za brigu o zubima

Vodite li dovoljno dobru brigu o svojim zubima? Znate li da je higijena usne šupljine presudna za zdravlje naših zuba? Imate li sve svoje zube, ponegdje implantat ili protetski rad, morate odvojiti dovoljno vremena da očistite sve površine zuba i to svaki dan.

Važnost 3D dijagnostike u stomatologiji

Pogrešna dijagnoza nas ponekad može koštati života, što je dobro poznato u medicine te su razvijene mnoge sofisticirane metode kako bi se greške u dijagnostici smanjile na minimum.