U osnovne fiziološke funkcije osim gutanja, žvakanja i govora spada i disanje. Ono je prvenstveno određeno položajem donje čeljusti i jezika. Ljudi primarno dišu na nos iako u nekim fiziološkim uvjetima poput tjelovježbe dijelom dišu i na usta. Disanje na usta nepravilan je način disanja a uzroci su najčešće opstrukcija dišnih puteva, alergije, polipi, uvećane tonzile, upale sluznice nosa.
Kako bi bilo moguće disati na usta neophodno je spustiti donju čeljust i jezik te zabaciti glavu unatrag. Ako takav položaj potraje povećava se visina lica, donja čeljust se rotira prema nazad i dolje te se otvara zagriz i povećava pregriz a povećan pritisak rastegnutih obraza može dovesti do sužavanja gornjeg zubnog luka („facies adenoides“). Djeca koja dišu na usta često imaju izduženo, šiljasto lice, šiljaste usne, visoko nepce, malokluzije te vidljivu gingivu gornje čeljusti („gummy smile“).
Disanje na usta smatra se uzrokom mnogih ortodontskih anomalija. Potrebna je suradnja pedijatara, otorinolaringologa (odstranjivanje povećanih tonzila), alergologa i ortodonta kako bi ponovno uspostavili disanje na nos te rana ortodontska terapija kojom je moguće je obrazac nepravilnog rasta vratiti na normalu.
I zato, ako mislite da vaše dijete ima neki problem sa disanjem bitno je ne zanemariti ovaj problem te pravovremenom reakcijom spriječiti poremećaje u razvoju čeljusti i zuba.
