Temporomandibularni zglob

Poremećaji čeljusnog zgloba, bruksizam i bol u čeljusti

Temporomandibularni zglob (TMZ) jedan je od najsloženijih zglobova u tijelu. Smješten je neposredno ispred uha i omogućuje žvakanje, govor i gutanje. Budući da su oba zgloba povezana donjom čeljusti, svaki poremećaj utječe na cijeli žvačni sustav.

Kada se naruši ravnoteža između zuba, mišića i zgloba, nastaje poremećaj čeljusnog zgloba (TMD). Tegobe se često razvijaju postupno i mogu dugo ostati neprepoznate.

U Poliklinici Dr. Zubović problemu pristupamo sveobuhvatno – cilj nam nije samo ukloniti bol i ostale simptome, već utvrditi uzrok i vratiti stabilnost zgloba.

Najčešći simptomi poremećaja čeljusnog zgloba

Pacijenti nam se najčešće javljaju zbog:

škljocanja ili preskakanja zgloba
bolova ili napetosti u čeljusti i licu
glavobolja
bolova u vratu i ramenima
zujanja u ušima
otežanog ili ograničenog otvaranja usta
bruksizma (stiskanje i škripanje zubima)
osjećaja nestabilnog zagriza (ne mogu naći položaj u kojem je donja čeljust opuštena)

Važno je znati da degenerativne promjene mogu postojati i bez izraženih simptoma. Upravo zato je precizna dijagnostika ključna.

Zašto nastaje poremećaj čeljusnog zgloba?

Uzrok je najčešće multifaktorijalan. Ulogu mogu imati nepravilni odnosi gornje i donje čeljusti zbog kojih čeljusni zglob nije u položaju tzv. ortopedske stabilnosti, parafunkcijske navike poput stiskanja i škripanja zubima (bruksizam), anatomske promjene u zglobu, sistemske bolesti poput reumatoidnog ili juvenilnog artritisa te dugotrajno preopterećenje mišića.

Iako se poremećaji čeljusnog zgloba često pripisuju stresu, naše iskustvo pokazuje da su mehanički i funkcijski čimbenici češći uzrok simptoma. Psihosocijalni faktori mogu pogoršati stanje, ali rijetko su primarni uzrok. Dapače, kod mnogih su pacijenata psihološke smetnje posljedica narušene kvalitete života temporomandibularnom disfunkcijom.

Digitalna dijagnostika – MODJAW analiza

Dijagnostiku danas provodimo digitalno, pomoću MODJAW sustava.

Ova 3D tehnologija omogućuje analizu pokreta donje čeljusti u stvarnom vremenu te precizno bilježi funkcijske odnose zubi i zgloba. Time dobivamo objektivne podatke o smetnjama u zagrizu, funkciji i stabilnosti zgloba.

Po potrebi se koriste i CBCT ili MRI snimke radi procjene morfološkog stanja zgloba.

Digitalna dijagnostika omogućuje nam planiranje terapije na temelju funkcije, a ne pretpostavki.

Kako liječimo poremećaje čeljusnog zgloba?

Terapija započinje stabilizacijom zgloba i rasterećenjem mišića.

Stabilizacijska udlaga (MAGO)

Za razliku od klasične noćne udlage, stabilizacijska udlaga koju koristimo nosi se 24 sata dnevno u početnoj fazi terapije. Njezina je svrha:

relaksacija mišića
stabilizacija zgloba
smanjenje boli
deprogramiranje poremećene funkcije žvačnog sustava
zaštita zuba od daljnjeg trošenja

Udlaga se redovito kontrolira i prilagođava promjenama koje nastaju tijekom terapije.

Fizikalna terapija i posturalna korekcija

U većini slučajeva terapiju kombiniramo s fizikalnom terapijom. Posebna pažnja posvećuje se posturi tijela, vratnoj kralježnici i pravilnoj funkciji žvačnih mišića. Aktivno sudjelovanje pacijenta kroz individualno prilagođene vježbe važan je dio procesa.

Nakon stabilizacije zgloba, prema potrebi planiramo daljnju ortodontsku ili protetsku terapiju po posebnim principima biofunkcionalne oralne rehabilitacije kako bi se dugoročno očuvala postignuta ravnoteža.

Kada se javiti na pregled?

Ako primjećujete škljocanje zgloba, bol u čeljusti, bruksizam, ograničeno otvaranje usta ili učestale glavobolje bez jasnog uzroka, preporučuje se javiti na pregled.

Rano postavljena dijagnoza omogućuje jednostavniju i učinkovitiju terapiju te sprječava progresiju problema.